AMATEKA Y'INTAMBARA Y'ABASOROGOTI, VANDALI N'ABAVERULI._ISHEJA

Amateka.

AMATEKA Y'INTAMBARA Y'ABASOROGOTI, VANDALI N'ABAVERULI._ISHEJA

Aya mami uko ari atatu, cyo kimwe n'ayandi nka franki, rombords, saxons, huns, Suèves, ... Ni amami yaje

yitwa barbares (barubare). Yaje kwigaragaza nyuma yi cyiswe isenyuka ry'ubwami bw'abaromani mu 476,

naho ibirango byinshi, umuco n'ibimenyetso by'abaromani bicyigaragaza henshi ku Isi. Mur'iyi nyandiko

tugaruka kumami atatu yaranzwe n'urugomo mu guhangara icyari cyarigize umurinzi w'Isi Roma

mu binyejana biri hagati ya 2 na 5.

Abaherule (hérules) cyo kimwe n'abasorogote (ostrogoths), vandali(vandales), jepide(gepides) n'abandi

b'abarubaru baje kumenyekana hagati yimyaka 268 na 269 aho bihuje mu gukubita Claude 2 kunkengera

z'uruzi Danube.

Inkomomoko y'abaheruli ntizwi neza, ariko hari inyandiko zivuga ko heruli bakomotse muri

sikandinaviya ( Suède, Norvège, Danemark, Finlande, Grenland ) no m'Ubudagi hose h'ubu. Abasorogoti n'abo bakaba bafise inkomoko muri Bosniya(Bosnie), Crowasiya(Croatie),silovaniya(Slovénie). Vendali n'abo

muri Pologne ya none.

Nkuko libre savoir ikomeza kubivuga, ayamami uko ari atatu arafise icyo yarahuriyeko:

1. Bahoraga bimuka

Kwimuka kwaya moko byaterwaga n'uko Bari aborozi ( nomades ), n'ukuvuga Isi niba itacyiberera

imbuto baca baja aho ziri, ikirere ( climat ), ikindi nti bahingaga Bari batunzwe no guhiga no kuroba

n'ibinyantete ( ibi byatumye bagenda bihuse badahagaze mpaka muri Maghreb neza muri

tuniziya ( Tunisie ) bivuye ku makuru bari baronse ko ibinyantete byinshi bitunze Roma biva muri Afurika

y'uburaruko, abaheruli bagwanaga baca inzira ibashikana muri Maghreb ni nabo baciye bahigarurira, ikindi

cyari gitunze ubwo bwoko bwahora mu ngendo n'ibyamwa nguko uko biswe abanomade.

Ayo moko yose mu ngendo zayo hahoragamo intambara, bama bariko batana mu mitwe n'abo basanze

mu karere bimukiyemo, ibi byabatera kurama nokwerevuka muri bo ha bamo abanyabukorikori

bashobora gucura intwaro z'ibafasha mu ntambara, baranagwira cyane.

Inyito barubaru ( barbares ) yakomotse kubikorwa bashinjwaga by'urugomo no guteza intambara mukarere babaga bagezemo.

Nuko rero ku nkengera z'inyanja y'umukara barahahuriye barahagwanira karahava dore ko iyo baje bava

inzira yashobora kubabashisha gushika hari kuri iyo nyanja. Iy'inyanja na nubu iravugwa mu by'intambara iri

hagati y'Uburusiya na Ukraine ( hari indi nyandiko nakuye kuri wikipédia ivugako Ukraine nayo ishobora kuba mu mateka y'abavandali ).

Mu mwaka wa 407, abaheruli Bari bamaze kwigarurira Danube aba saxons, ostrogoths bifatira

ubutaliyano, cyo kimwe n'abavandali, ibi byaje gushira mu kangaratete uburomani butari bwifashe neza

aho abatware Bari baborewe ubutunzi, akarenganyo, ibiturire, n'ibindi bikorwa by'ubupfapfa, Odoacre

uwari ukuriye abaheruli yinjiye mu mugwa ashimuta umwami w'abami wari ukiri muto cyane Romulus

augustule, bidatebye acatangaza ko abaye umwami w'abaheruli n'abaromani. Abasorogoti mukazi kose

mu bwami bw'abataliyano kumva iyo nkuru birababaza, baca biyamiriza ibyiyo coup d'état ( détrôner ) kuko

byasigura ko Isi ayigaruriye, abasorogoti nti babyakiriye neza muri 491. Imbere ku itegeko rya theodoric 

mu burakari bwinshi baba barateye abaheruli, ni imigwano itarahiriye odoacre kuko yaje no kuyigwamo,

abaheruli bamwe bafatwa mpiri abandi binjira mu gisoda cy'abasorogoti uturere twakomeje

kwihagararako twarimwo abasoda ibihumbi bitatu nibo bakomeje kwihagararako ariko bikomeza

kwanga rwose birangira Bose baherengetejwe.

Hari inyandiko imwe ivuga kuri iy'ingingo nashatse kuyibikaho birangira bayugaye, iy'inyandiko iravuga ko roman imaze kuba icyatawe yasigaye mu biganza y'abanyamadini mbere ko habonetse umu évêque yatumbereye theodoric umusorogoti yahawe uburere

 n'itorero catholique yikoze kuri uyu musorogoti wumutegetsi uyu nawe aca ahamagara besilaire

w'umubizansi, ingwanyi kabuhariwe nawe aca aja gutera odoacre, ari naho yaca yivugana odoacre muri

493.

Besilaire amaze kwigarurira Tunisie yaciye agirako afata Maghreb yose aca ayomeka kuri bizanse, araja

mu butaliyano ararwana za Naples, Sicile arakukumba azakunanizwa no gutera

narses umuperesi, aha yagarukiye mu nzira aho yagirijwe kugambana ariko Justinien 1 wari umwami

nk'igikanganyoni nti yabitindaho. Bélisaire yamaze imyaka 30 mu gisirikare cya rumaniya.

Amoko yose y'ababarubaru havuyemo aya atatu yasubiranyemo theodoric yica odoacre, nawe ubwami

bwinjiramo ababizansi bwa havuye buvangana birangira buhonye ibisigarira butwagwa bunyago,

abavandali nabo bigenda uko bakubiswe na besilaire nyene. Icyatumye ahanini bahonya ayo mami :

ni ukwigomeka kw'idini catholika no kumwami.

Abatazi roman ntibyashobokaga kuterintambuko n'imwe udashigikira idini baca bakurabya ibyo nibyo Ayo mami yazize. Yamigwi yarenga 7, iyo itatu niyo yagwanijwe kugeza kuguhona kwayo. Igisigaye yo yaremeye iby'idini risaba no kubaha umwami, harateguwe abantu bo guhuza ayo mami nka Hitler, Napoléon, moussolini n'abandi ariko biranka byanga hafatwa ingingo ko vandali herule na sorogoti ko bafuswe mbere basubirijwe n'andi mahanga nkishakisha mbere, haca hashingwa CEAC yaje kuvamo icyiswe union européenne tubona uyu munsi igizwe n'ibihugu 10 n'inshuti zayo nk'america.

Izindi nyandiko zemeza ko theodoric amaze kwica odoacre w'umuheruli nawe yahavuye yicwa na

besilaire jenerali wa Justinien wa 1. Nguko abaheruli, abasorogoti n'abavandali birukanywe muri

gahunda z'isi.